Stručna ekskurzija u Makedoniju organizirna je u lipnju 2017. Makedonska zastava ima crvenu pozadinu na kojoj se nalazi zlatno sunce s osam sunčanih krakova. Ono predstavlja "novo sunce slobode“. Najveća rijeka je Vardar koji siječe Makedoniju ko mačem na dvije polovine.  To je zemlja koja ima više od 50 jezera i najbogatija je zemlja vodom, ima 34 vrha koji su viši od 2000 m.  Poznati je nacionalni ples Teškota (teški akrobatski ples) odnosno poznato makedonsko oro. Zemlja je bogata voćem, povrćem, duhanom i vinom. Hrana je s puno okusa i puno začina, a poznata jela su ajvar, suđuk, turli tava, grafče, čomlek, musaka, kabama i razne slastice pod utjecajem orijenta (Turska).

 Skoplje, glavni i najveći grad Makedonije smjestio se u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Prva naselja datiraju još iz vremena prapovijesti. U antičko doba rimljani su osnovali grad Scupi iz kojeg se vremenom razvilo Skoplje. Po dolasku u Skopje upriličena je panoramska vožnja uz stručno vodstvo lokalnog vodiča te obilazak najvećih zamenitosti grada. Treba svakako izdvojiti Bizantsku crkvu Svetog Pantelejmona koja je podignuta u 12. stoljeću, crkvu svetog Spasa, koja je djelomično građena pod zemljom jer nije smjela nadvisivati džamije, a u čijem je dvorištu grob makedonskog heroja Goce Delčeva, kameni most preko Vardara u centru, Katedralu Svetog Klimenta Ohridskog u kojoj je sjedište Makedonske pravoslavne crkve i tvrđavu Kale. Posjećena je Stara skopska čaršija gdje se mogao doživjeti dah prošlih vremena. Večera je bila organizirana u restoranu Dva jelena.

Vožnjom prema gradiću Kavadarci, središtu Tikveškog kraja, posjetili smo najstariju vinariju Tikveš. Ta najmodernija vinarija nekada je brala 60 mil. Kg grožđa, a danas bere 20 mil. Kg. Nakon razgleda vinarije degustirali smo njihova poznata vina: tamjaniku, chardone, rizling, aleksandriju, vranec i vranac.

Putovanje je nastavljeno prema Bitoli koja je smještena u središtu najpoznatije makedonske kotline Pelagonije. Bitola ima bogatu povijest koja je vidljiva na svakom koraku. Od ranog bizanta, preko dolaska Slavena, vladavine Osmanskog carstva, balkanskih ratova pa sve do današnjig dana. Potrebno je istaknuti Crkvu sv. Dimitrija, Ajdar-kadi džamiju, Jeni, džamiju i Izakovu džamiju. Tu je i poznati Stari bazar u kojem danas djeluje preko 80 trgovina.

Ekskurzija je nastavljena posjetom Ohridskom jezeru koje je od 1980. godine na popisu Unescove svjetske baštine. Jezero je nastalo prije ledenog doba i bogato je velikim brojem vrsta biološkog i životinjskog porijekla od kojih su neke odavno izumrle u ostalom dijelu svijeta. Ohrid je dobio naziv po vapnenačkoj hridi visokoj 792 m. Grad Ohrid datira iz 3. stoljeća prije nove ere i u srednjem vijeku bio je poznat kao Slavenski Jeruzalem. Znamenitosti Ohrida koje smo posjetili su crkva sv. Sofije, antički amfiteatar, crkva sv. Bogorodice s vrijednim freskama i ikonama, Samuilova tvrđava, crkva sv. Klimenta. Osim brojnih spomenika, restorana, kavana i barova tu se nalaze i brojne trgovine s poznatim unikatnim nakitom – ohridskim biserima (poznate obitelji koje rade bisere su Tavel i Filev). Ručak je bi organiziran u tradicionalnom restoranu Biljanini izvori.. Šećer na kraju bio je posjet Sv. Naumu, jednom od najljepših lokaliteta na Ohridskom jezeru, smještenog na stijeni u blizini izvora Crnog Drima. Večera je bila organizirana u etno selu iznad Struge, u Vevčanima, gdje su naša dva putnika dobila Putovnice Vevčana (Herjavec Bojana i prof. Vjeran Mlinarić).

Posljednji dan ekskurzije obišli smo gradilište "Izgradnja autoceste Kičevo – Ohrid" dužine 57 km, investicijske vrijednosti 375 milijuna eura. Ugovor između makedonske vlade i kineske kompanije potpisan je 25.10.2013. godine, a izgradnja je počela koncem svibnja 2014. godine, a previđeni rok izgradnje je 4 godine. Sredstva za investiciju osigurana su kroz zajam iz kineske Exim banke, a autocestu gradi kineska kompanija Sinohydro Corporation Limited. Prema sporazumu, 51 % ljudi (podizvođača) koji će raditi na tom projektu moraju biti iz Makedonije. Prema projektu, autocesta će imati dvije trake sa ukupnom širinom od 25,2 metara, a na ovoj dionici  predviđena je izgradnja sedam mostova, 22 vijadukta, šest nadvožnjaka, 13 podvožnjaka i jedan tunel. Ukupno je 17,6 km konzolnih vijadukata i 6 km montažnih prednapregnutih vijadukata. Vijadukte izvodi tvrtka Hering, čiji nas je voditelj radova primio na gradilištu. Momentalno je bio zastoj svih radova s obzirom da je došlo do niza problema u projektu. Najveći problem predstavljaju rješenja na četiri uspona autoceste koje se smatraju geološki nestabilnima. Isto tako, zbog tih  promjena će se nužno morati seliti i lokacije nadzemnih i podzemnih infrastrukturnih objekata - dakle dalekovoda, telefonskih kablova i vodovoda, a moraju se mijenjati i lokacije stambenih i poslovnih zgrada na trasi autoputa. Povećanje troškova koje se očekuje je oko 100 miliona eura.

Fotografije s ekskurzije možete pogldati ovdje.