Nakon što je zbog aktualne situacije odgođen posjet Vojvodini,  Predsjedništvo DGIT-a Varaždin je u relativno kratkom roku uspjelo organizirati drugi izlet u terminu 23.-24.10.2015. godine. Pedesetak sudionika je posjetilo Trogir, gradilište mosta Čiovo i Split. Prvog dana izleta na putu prema Trogiru izletnici su posjetili mini siranu OPG-a Miščević u Josipdolu gdje je organizirana degustacija sireva.

Po dolasku u Trogir razgledana je stara gradska jezgra formirana uzmeđu 13. i 15 stoljeća koju je 1997. godine UNESCO zaštitio kao jedinstveno dobro očuvan primjer urbanističkog kontinuiteta. U gradsku jezgru ulazi se kroz renesansna gradska vrata iz 17. stoljeća na čijem je vrhu skulptura Blaženog Ivana Orsinija, sveca zaštitinika grada. Na glavnom gradskom trgu dominira katedrala Sv. Lovre građena od 13. do 15. stoljeća s karakteristikama romaničkog i gotičkog stila čiji je znameniti ulazni portal 1240. godine dovršio Majstor Radovan. U sklopu katedrale nalazi se kapela Blaženog Ivana Orsinija, najljepši spomenik renesanse u Dalmaciji, rad Nikole Firentinca, Ivana Duknovića i Andrije Alešia iz 15. stoljeća. Na glavnom gradskom trgu je gradska loža iz 14. stoljeća, toranj sa satom, te crkvica Sv. Sebastijana koja je sagrađena u renesansnom stilu. Mala ranosrednjovjekovna crkva Sv. Barbare, građena od 9. do 10. stoljeća, nalazi se iza lože i to je najstarija crkva u Trogiru. Trg je zatvoren sa strane Palačom Ćipiko. Nasuprot palače je gradska vijećnica iz 15. stoljeća. Romanička crkva Sv. Ivana Krstitelja iz 13. stoljeća, s ostacima srednjovjekovne freske i sa grobom obitelji Ćipiko, nalazi se tik uz vijećnicu, na obodu trga. Dalje prema obali je dio sačuvanih zidina s obrambenom kulom i ostacima renesansnih gradskih vrata iz 1593. iz venecijanskog doba ostale su sačuvane Tvrđava Kamerlengo i Kula Sv Marka.

Idućeg dana izletnici su posjetili gradilište mosta na Čiovo dužine 546 metar, te ukupne dužine zahvata zajedno sa pristupnim cestama 1818 m. Most će imati mogućnost podizanja, korisnu širinu od 12 m',  širina kolnika biti će 7,1 m, a širina plovnog puta za brodove bit će 30 metara. Izvoditelj radova je Viadukt d.d. Zagreb a ugovorena vrijednost radova iznosi 161,9 milijuna kuina s PDV-om. Izgradnjom novog mosta povećat će se sigurnost prometa i smanjit ljetne gužve u samoj jezgri Trogira koja je ugrožena gustim automobilskim i teretnim prometom.

Nakon posjeta gradilištu zainteresirani izletnici posjetili su Gradski stadion koji je izgrađen 1979. godine u prelijepom dijelu grada Splita, Poljudu. U svoj svojoj raskoši, u obliku školjke, uklapa se, baš kao da je tu od davnina, u vizure mediteranskog miljea, do kojeg gotovo dopiru morski valovi. Arhitektonski je to objekt koji funkcionalnošću i tehničkim značajkama spada u vrh svjetskih standarda i ponosno se može nositi sa stadionima izgrađenim diljem svijeta te mu je zbog toga i pridodan naziv "Poljudska ljepotica". Autor projekta profesor dr. Boris Magaš, kreirao je veličanstvenu betonsku konstrukciju koja fascinira rasponom kupole, koja se natkriljuje nad istočnom i zapadnom tribinom. Kapacitet sjedećih mjesta na "Poljudskoj ljepotici" je oko 35.000.

U popodnevnim satima nakon ručka razgledan je centar Splita koji je nastao s gradnjom Dioklecijanove palače u periodu od 295. do 305. godine, no postoje naznake da je tu i ranije bila jedna od grčkih kolonija. Dioklecijan, rimski car od 284. - 305., potekao je iz skromne obitelji i originalno se zvao Diokles. Poznat je kao veliki reformator Rimskoga Carstva jer je uveo sustav zvan tetrarhija, što je simultana vladavina četiri vladara. Bio je progonitelj kršćana koji se smatrao bogom. Velika palača na području današnjega Splita sagrađena je da u njoj provede umirovljeničke dane (Dioklecijan je bio jedini rimski car koji je odstupio bez prisile). Dioklecijanova palača najveća je i najbolje sačuvana kasnoantička palača na svijetu. Istočni i zapadni zid dugački su 216 m, južni 181 m, a sjeverni 175 m. U sjevernom dijelu palače bila je smještena posluga i vojska dok su južno bile same careve odaje. U upotrebi je bio vodovod koji dovodi vodu s izvora rijeke Jadro, a koristi se jednim dijelom i danas. Najnovija od teorija tvrdi da Dioklecijanova palača nikad nije bila samo mjesto za odmor, nego prava tvornica za preradu vune. Danas su od kompleksa sačuvane zidine, 4 vrata (Zlatna - Porta Aurea, Srebrna - Porta Argentea, Željezna - Porta Ferrea i Mjedena - Porta Aenea), carev mauzolej (danas Katedrala sv. Dujma), kutne kule, Jupiterov hram ili Hram svih bogova, središnji trg - Peristil, te neposredno na jug od Peristila, Vestibul.

Slike sa izleta možete pogledati ovdje.