datum objave: 16.06.2014.|print

Angkor Wat  (grad hramova) nalazi se u regiji Angkor u Kambodži, oko 240 kilometara sjeverno od glavnog grada Phnom Penha.  Najvećim dijelom je sagrađen između 1113. i 1150 godine u vrijeme vladavine kmerskog kralja Surjawarmana II i prema Guinnessovoj knjizi rekorda najveća je  vjerska građevina na svijetu površine 162,6 hektara ograđena vanjskim zidom dužine 1.280 metra. Da bi stekli bolji dojam o veličini,  Angkor Wat je tri i pol puta veći od čitavog Vatikana i oko sedamdeset puta veći od Bazilike Svetog Petra. Hram je dio većeg kompleksa od još 72 spomenika i hrama čija je izgradnja započela još u 9 stoljeću. Površina cijelog kompleksa je 24,8 kvadratnih kilometara. Hram je opljačkan zajedno s gradom 1177., kada je pala kmerska prijestolnica. U 13. stoljeću hram je počeo propadati zbog prelaska Kmera na budizam. Budisti su koristili hram sve do kraja 15. stoljeća, kada je hram najvećim dijelom napušten. Iako je potpuno zapušten krajem 16. stoljeća džungla ga nikad nije potpuno progutala zbog zidina i jarka.

Kompleks Angkor Wata je premrežen kanalima koji su između ostalog služili radnicima za prijevoz ogromnih kamenih blokova splavima. Uže područje Angkor Wata okruženo je vodenim opkopom širokim 200 m i dugim 6 km koji simbolizira praocean. On se, zajedno s brojnim hramskim kompleksima, uklapa u simboličku sliku svemira. Sam hram je odraz kmerske kozmologije – na vrhu terasa koje se penju i smanjuju nalazi se pet tornjeva, oblikovanih kao lotosovi cvjetovi, koji simboliziraju planinu Mehru, dom bogova. Kameni nasip koji ide od trostrukih vrata vanjskog omeđenog prostora između dviju nekadašnjih knjižnica i ceremonijalnih spremišta za vodu ili umjetnih jezera, prostire se do veličanstvenog zapadnog ulaza. Do njega se stiže prilaznom cestom s veličanstvenom zavojitom balustradom koja je sagrađena na širokom kamenom nasipu i prelazi preko opkopa širokog 189 metara do platforme u obliku križa ispred portala. Portal se sastoji od tri paviljona od kojih svaki ima toranj na vrhu, a kroz njega se stiže u dvorište u kojemu su galerije križnog oblika s grobnicama koje gledaju na prvu terasu s ugaonim tornjevima. Galerije s grobnicama na središnjoj terasi su prekinute ulaznim paviljonima i trostrukim pobočnim brodovima u obliku križa su povezane s unutarnjim svetištem. Do središnjeg tornja, koji je visok 66 metara, dolazi se izvanredno strmim kamenim stubama.

Angkor Wat je građen postavljanjem neobrađenih blokova pješčenjaka koje su potom klesali kipari. Blokovi za gradnju bili su brušeni u posebnim brusionicama, tako da su slagani jedan na drugi bez vidljivih međuprostora. Klesani su čak i kameni krovovi. Oni su konveksnog oblika, a na strehi su ponešto zakrivljeni na suprotnu stranu. Većina stupova je četvrtasta, velikih četvrtastih kapitela koji su prošireni da bi mogli nositi težinu velikih arhitrava.

Veliki narativni bareljefi koji ispunjuju trijemove okružene galerijama spadaju među čudesa Angkor Wata. Profinjeno i plitko klesane, te skulpture koje ilustriraju priozore iz hinduskih epova dopunjuju arhitekturu, ali njome ne dominiraju. Mnogi zidovi hrama ukrašeni su figurama plesačica - zvanim Apsarama - koja ima svaka svoja vlastita obilježja, tako da nisu međusobno slične.

Angkor Wat je danas najznačajniji nacionalni simbol i reprezentira kmersku kulturu i kambodžanski narod. Njegova slika nalazi se na brojnim državnim simbolima pa je tako na državnoj zastavi i novčanici od 500 riela. Čak i u vrijeme vladavine Crvenih kmera zlatna silueta hrama bila je dio kambodžanske zastave. Angkor Wat se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske baštine.

Powered by CuteNews
SYNTEKS d.o.o.
PZC VARAŽDIN d.d.
SINGRA d.o.o.
DATA d.o.o.
MIPCRO d.o.o.
OD POROBIJA I ŠPOLJARIĆ
STJEPAN STRELEC
TRI PROJEKT d.o.o.
Geo-Croatia d.o.o.
Obrt za građevinarstvo Hanžek
Gradski stanovi
PORTAL d.o.o.
Ured ovlinž.građ. Premužić
Aris d.o.o.
Forma d.o.o.
GALDI d.o.o.
Ured ovlinž.građ. Soldo
Darko Detelj
KOCIPER COMPANY
INVEST PROJEKT
Administracija
DRUŠTVO GRAĐEVINSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA
Anina 11, 42 000 Varaždin
e-mail: dgit@dgit.hr, www.dgit.hr
Upis u Registar udruga Varaždinske županije, MB: 03445372, OIB: 36646348757
IBAN Zagrebačka banka HR2123600001101744810
Predsjednica: mr.sc. Martina Cesar-Kelemen dipl.ing.građ.