STRUČNO PUTOVANJE U CRNU GORU I  ALBANIJU

Društvo građevinskih inženjera i tehničara Varaždin organiziralo je u sklopu cjeloživotnog obrazovanja stručno putovanje u Crnu Goru i Albaniju od 22. – 26.09.2010. godine s posjetom 32. Sajmu građevinarstva u Budvi.

Crna Gora sa svojih 650 000 stanovnika i 13 812 km površine ima 4 zaljeva – Herceg Novski, Tiranski, Risanski i Kotorski. Vožnjom zaljevima, prema Boki Kotorskoj, posjetili smo grad mimoza Herceg Novi ( bogato kulturno naslijeđe Rimljana, Bizanta i Osmanlija), Perast ( prva pomorska škola u 17. st.) gdje smo ugodnom vožnjom brodom posjetili otok Gospe od Škrpjela). U  Kotoru ( grad moreplovac i trgovaca, pod zaštitom UNESCO-a) razgledali smo gradske zidine i sve trgove unutar starog grada. Putovanje je nastavljeno prema Budvanskoj rivijeri, koja ima 17 plaža ukupne dužine 21 km, uz kratko stajanje i šetnju uz 367 stepenica do otočića Sv. Stefan.

Slijedeći dan posjetili smo 32. sajam građevinarstva u Budvi gdje su nas primili i pozdravili diretkor Jadranskog sajma Budve gosp. Rajko Bujković, te dr. Andrija Lompar ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore, koji je ujedno imao i prezentaciju projekta “Projekat autoputa Bar – Boljare”,  gdje smo prisustvovali kao najavljeni gosti. U poslijepodnevnim satima krenuli smo  do Cetinja ( prijestolnica Crne Gore ), uz vožnju kroz nacionalni park “Lovčen” do Njegoševog mauzoleja ( 461 stepenica ).

Nastavak putovanja slijedio je vožnjom kroz Albaniju do Skadra, Krujë ( rodnog grada albanskog narodnog heroja Skenderbega iz 15.st. ), te Tirane ( glavni grad albanije ) i Durresa ( najstariji grad i turistički centar s brojnim hotelima ). Tom prilikom kušali smo i nezaobilazni konjak Skenderbeg.

Povratkom iz Albanije ponovno smo se vratili u Crnu Goru, te posjetili Virpazar ( malo ribarsko i lučko mjesto na Skadarskom jezeru ) i Podgoricu ( glavni grad Crne Gore s 159 000 stanovnika ).

Povratkom u našu svakodnevnicu ostala su nam lijepa sijećanja s putovanje u kojem su nam se ispreplitali sjaj, raskoš, megalomanija, jad i bijeda, prošlost i današnja stvarnost.

Mirna Amadori dipl. Ing. građ.